Nataša Papić

Dom kulture „Studentski grad“ – Biblioteka, Beograd

U Biblioteci Doma kulture „Studentski grad“  je u 2020. godini uspešno realizovan projekat  „Elektronska čitaonica“ uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.

Pregrađivanjem i adaptacijom postojeće čitaonice  dobijen je savremeni prostor za elektronsku čitaonicu u kojoj je obezbeđena internet konekcija i pristup akademskoj mreži. Kupljeno je 10 laptop računara, 10 stolova, projektor, nosač za projektor, projekciono platno i druga oprema. 

U novoformiranom prostoru elektronske  čitaonice tokom 2020. godine održane su 4 radionice iz oblasti informacione i digitalne pismenosti:

  1. Pretraživanje i evalucija informacija – predavač Obrad Vučkovac, zaposlen u Institutu za nuklearne nauke „Vinča“
  2. Aplikacija Moj COBISS – predavač Sandra Deljanin , zaposlena u Narodnoj biblioteci Srbije
  3. KoBSON: pretraživanje naučnih časopisa i knjiga – predavač Boris Đenadić, zaposlen u Narodnoj biblioteci Srbije
  4. Bezbednost na internetu- predavač Aleksandar Kostadinović , zaposlen u Registru nacionalnog internet domena Srbije
  5. Akademsko pisanje– predavač Nataša Papić, zaposlena u Domu kulture „Studentski grad“. Predavanje je zbog specifične epidemiološke situacije održano onlajn.

Realizacijom projekta „Elektronska čitaonica“ kreiran je prostor za multimedijalna predavanja i radionice i značajno su unapređeni tehnički uslovi za pretraživanje i korišćenje bibliotečke građe i izvora. Cilj ovog projekta je osavremenjivanje usluga biblioteke, podrška doživotnom učenju, širenje informacione  pismenosti kod šireg kruga korisnika uključujuću studente, maturante i ostale korisnike.

Elektronska čitaonica opremljena laptop  računarima korisnicima omogućava pristup internetu, korišćenje servisa kao što je KoBSON, pretraživanje baza podataka dostupnih preko akademske mreže za pisanje stručnih i naučnih radova, mogućnost praćenja onlajn kurseva i dr. U elektronskoj čitaonici će i u narednom periodu biti organizovana predavanja i radionice iz informacione i digitalne pismenosti. Na ovim planski organizovanim radionicima polaznicima će biti omogućeno sticanje znanja i veština  od značaja za njihov budući profesionalni i privatni život. Obučeni bibliotekari će u svakom trenutku biti dostupni za konsultacije i pomoć u cilju edukacije i pružanja stručne pomoći.

Stvaranje jednog ovakvog prostora u našoj Biblioteci omogućava  našim korisnicima i bibliotekarima da na najbolji način iskoriste sve mogućnosti koje savremene tehnologije pružaju u cilju edukacije i sticanja dodatnih znanja i veština.

Nataša Dakić, Aleksandra Trtovac
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Beograd

LIBER (Ligue des Bibliothèques Européennes de Recherche – Liga evropskih istraživačkih biblioteka) jedno je od najvažnijih bibliotečkih udruženja u Evropi osnovano 1971. godine. U njegovom radu danas učestvuje više od 400 biblioteka, prevashodno nacionalnih i univerzitetskih, iz preko 40 zemalja. Zastupa interese evropskih istraživačkih biblioteka, njihovih univerziteta i istraživača; bavi se zaštitom evropske kulturne baštine i poboljšanjem pristupa kolekcijama evropskih istraživačkih biblioteka; te lobira o pitanjima kao što su autorska prava i otvoreni pristup. Sarađuje sa bibliotekama članicama na projektima koje finansira Evropska unija, a svoj rad organizuje kroz održavanje godišnje konferencije, kroz rad Generalne skupštine, izvršnog odbora i različitih stručnih sekcija. Postoje četiri osnovne sekcije: Sekcija za pristup građi i podacima, Sekcija za izgradnju kolekcija, Sekcija za zaštitu i čuvanje, Sekcija za bibliotečki menadžment i administraciju. Od 1972. godine LIBER izdaje i časopis „Liber Quarterly“ koji je dostupan onlajn na adresi https://www.liberquarterly.eu/

Godišnja LIBER konferencija uobičajeno se održava krajem juna ili početkom jula, a okuplja stručnjake iz oblasti bibliotekarstva i informatike na trodnevnom umrežavanju i saradnji. Delegati uglavnom dolaze iz Evrope, ali su dobrodošli iz celog sveta, a gosti stižu iz raznih zemalja uključujući Australiju, Kanadu i Sjedinjene Američke Države. Cilj konferencije je da se identifikuju najaktuelnije potrebe istraživačkih biblioteka i razmene informacije i ideje za rešavanje utvrđenih potreba. Pre glavne konferencije, mnogi delegati se pridružuju radionicama i sastancima radne grupe LIBER, a nakon konferencije, za one koji žele da učestvuju, organizuju se razni društveni događaji.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije, 15. februara 2020. godine, potpisan je sporazum o organizaciji godišnje LIBER konferencije u Beogradu 2020. godine. Sporazum su potpisali prof. dr Aleksandar Jerkov, upravnik Univerzitetske biblioteke i Žanet Fraj (Jeannette Frey), predsednica udruženja LIBER. Tom prilikom Frajova je izjavila: „Oko 400 bibliotekara iz čitave Evrope i sa drugih kontinenata doći će u Beograd i očekujemo da ćemo imati sadržajne razgovore, jer imamo mnogo tema kojima treba da se bavimo, naročito digitalnom transformacijom i novim veštinama i uslugama u bibliotekama koje dolaze sa digitalizacijom“. Sa druge strane, prof. dr Aleksandar Jerkov je konstatovao da univerziteti i biblioteke prolaze kroz veliku informatičku transformaciju i da postoji veliki pokret otvorene nauke koji menja karakter i način prezentovanja naučnih radova, dodavši da su to pravci razvoja koje i Srbija mora da podrži, te da organizaciju konferencije vidi kao krunu rada Beogradskog univerziteta, Univerzitetske biblioteke i Katedre za bibliotekarstvo i informatiku Filološkog fakulteta. Međutim, već tokom marta 2020. godine, zbog širenje virusa korona i ograničavanja putovanja, planirana 49. LIBER konferencija u Beogradu je otkazana, a zalaganjem uprave Univerzitetske biblioteke, Beograd i Univerzitetska biblioteka su najavljeni kao domaćini, sledeće, 50. po redu konferencije, koja je bila izuzetna stoga što bi to bila i prilika za proslavu dva jubileja: 50 godina postojanja udruženja i 50 godina održavanja konferencije.

Nažalost, ni ove godine opšta zdravstvena situacija vezana za pandemiju COVID-19 nije bila povoljna pa je odlučeno da se konferencija održi onlajn, u organizaciji LIBER udruženja i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković” u periodu od 23. do 25. juna 2021. godine. Centralna tema ovogodišnje LIBER konferencije bila je Biblioteke i otvoreno znanje: od vizije do realizacije.

Iako održana u virtuelnom okruženju, konferencija je uspešno realizovana, istovremeno osiguravajući bezbednost i dobrobit svih učesnika i saradnika. Posebno je značajno istaći da ove godine nije bila predviđena kotizacija jer se konferencija održavala virtuelno, pa je ovo bila i jedinstvena prilika da se svi zainteresovani učesnici registruju i potpuno besplatno prate brojne sadržaje na Konferenciji – predavanja eminentnih predavača, znanja, iskustva i studije slučaja vodećih istraživačkih biblioteka, primere dobre prakse, radionice, prezentaciju postera, ali i društveni program, predstavljanje domaćih biblioteka i druženja tokom pauza. Veliki broj bibliotekara se odazvao pozivu te je konferenciju pratilo ukupno 1.858 učesnika. Oni su imali priliku da čuju detalje o novim projektima, razne ideje i teme u kontekstu slobodnog pristupa i otvorenog znanja, autorskih prava, otvorenog izdavaštva, digitalnih sadržaja, kao i umrežavanja biblioteka i drugih ustanova kulture, te načine prezentovanja specifičnih bibliotečkih kolekcija. Tokom trajanja konferencije održana su:

  • 2 predavanja po pozivu,
  • 2 panel diskusije,
  • 6 radionica,
  • 6 kvizova,
  • 8 poster prezentacija i
  • 12 paralelnih sesija.

Snimci svih sesija su postavljeni su na YouTube kanal, a prateće prezentacije se mogu preuzeti sa sajta Zenodo LIBER 2021 Community.

Nadamo se da će nakon dve konferencije održane virtuelno, sledeća 51. po redu biti održana u tradicionalnom okruženju i da ćemo imati priliku da uživamo u druženju sa kolegama u periodu od 6. do 8 jula 2022. godine u gradu Odense u Danskoj, koji je domaćin sledeće konferencije.

Nataša Papić
Dom kulture „Studentski grad“ – Biblioteka, Beograd

U Domu kulture „Studentski grad“ je 19. maja u 18 h održana promocija knjige „Ljubica Đorđević: život i stvaralaštvo sa bibliografijom“ autora dr Vere Petrović. Ova monografija je nastala na osnovu doktorske disertacije pod nazivom „ Ljubica Đorđević kao bibliotekar, bibliograf i univerzitetski profesor“ odbranjene na Filozofskom fakultetu Pale 2019. godine.Na promociji su govorile MA Marija Bulatović, bibliotekar savetnik za mrežu visokoškolskih biblioteka Srbije iz Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ i dr Vera Petrović, načelnica Matičnog odeljenja Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Autor ove monografije dr Vera Petrović je od 1977. godine zaposlena u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“, a do sada je objavila nekoliko monografskih publikacija i više desetina članaka u domaćim i stranim časopisima i zbornicima iz oblasti bibliotekarstva.

Autorka je za izučavanje i pisanje o životu i stvaralaštvu Ljubice Đorđević koristila arhivsku  građu Filološkog fakulteta u Beogradu,  Filozofskog fakulteta u Beogradu, Arhiva Srbije, Arhiva Jugoslavije, Arhiva grada Beograda, Biblioteke Muzeja istorije Jugoslavije, Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Srbije u Kragujevcu. U knjizi je sveobuhvatno i hronološki prikazan život i doprinos  Ljubice Đorđević kroz poglavlja: Biografija Ljubice Đorđević, Ljubica Đorđević kao bibliograf, Ljubica Đorđević kao univerzitetski profesor, Ljubica Đorđević kao pesnik i književni kritičar, Zaključna razmatranja o Ljubici Đorđević, Personalna bibliografija Ljubice Đorđević.  Knjiga sadrži i Uvod, Literaturu, Priloge, Recenzije i Biografiju autora.

Upoznajući nas sa životnom pričom Ljubice Đorđević autorka navodi da je učestvovala u narodnooslobodilačkoj borbi od 1941 do 1945. godine kao borac, po potrebi kao medicinsko osoblje ili kulturno-prosvetni radnik.  Po završetku rata je nastavila sa političkim angažovanjem uz nastavak obrazovanja na Političkoj školi, a zatim i zaposlenjem u Ministarstvu za nauku i kulturu vlade FNRJ na mestu referenta za nauku.

Svoju karijeru u oblasti bibliotekarstva započela je kao knjižničar u biblioteci Seminara za jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je na Filološkom fakultetu, magistrirala 1966,a doktorsku disertaciju pod nazivom „Pesničko delo Desanke Maksimović“  odbranila 1972. godine.Objavila  je ukupno 11 monografskih publikacija i više stručnih i naučnih radova.

Značajan doprinos Ljubice Đorđević srpskoj bibliografiji predstavlja njena „Bibliografija srpskog književnog glasnika“, kao i bibliografije o Vidu Latkoviću, Veliboru Gligoriću i Desanki Maksimović.

Univerzitetska karijera i rad na obrazovanju bibliotečkih stručnjaka opisan je u petom poglavlju, gde je navedeno da je postala prvi profesor na novoosnovanom Smeru za bibliotekarstvo na Filološkom fakultetu u Beogradu.

O Ljubici Đorđević kao pesnikinji i književnoj kritičarki govori šesto poglavlje u kome saznajemo da je objavila pet zbirki pesama i više književnih kritika.

Monografija sadrži i personalnu bibliografiju Ljubice Đorđević što je velikog značaja za neke buduće istraživače. Kako do sada nije sprovedeno ovako detaljno istraživanje o životu i radu Ljubice Đorđević, ova monografija predstavlja značajan doprinos istoriji srpskog bibliotekarstva.

Mirjana Nešić, bibliotekar savetnik,
Akademija tehničkih strukovnih studija Beograd

Od 17. do 19. avgusta 2021. u organizaciji IFLA odvijao se 86. Svetski bibliotečko-informacioni kongres (WLIC 21) – prvi ikada virtuelni, ali ništa manje pun znanja, uvida i razmene.

Na kongresu je bilo više od 2750 registrovanih učesnika, predstavljeno je 125 zemalja, realizovano je više od 160 sesija, kao i preko 90 sati sadržaja.

Organizovanje kongresa u tri vremenske zone značilo je da su stručnjaci iz celog sveta imali priliku da se prilagode u vreme koje im je odgovaralo. Naravno, to je takođe značilo da će se mnoge sesije kojima su želeli da prisustvuju održati usred noći.

Bibliotekari su razmenili svoja iskustva rada u vreme pandemije i to kako su probleme i ograničenja pretvorili u mogućnosti i opcije. Mnogo se govorilo i o pristupu iformacijama o zdravlju kao ljudskom pravu.

Ove godine tematske oblasti, koje govore o različitim aspektima rada naše profesije, bile su Inspiring, including, engaging, innovating and sustaining – Inspiracija, uključivanje, angažovanje, inoviranje i održivost.

Prvog dana, u sesiji odlazeće predsednice IFLE Kristin Mekenzi (President’s Session: Working Together for Culture), bilo je diskusije na temu toga kako je pandemija podvukla doprinos kulture i nasleđa društvu i otkrila ranjivosti ovog sektora.

Sesija o kulturi okupila je predsednike ključnih sestrinskih organizacija IFLA-e – Međunarodnog arhivskog saveta (Dejvid Friker), Međunarodnog muzejskog saveta (Alberto Garlandini) i Međunarodnog saveta za spomenike i lokacije (Tereza Patricio). Panelisti su se snažno složili oko važnosti fokusiranja rada na ciljevima održivog razvoja i partnerstva u našem zagovaračkom radu na svim nivoima kako bi se osiguralo da vlade prepoznaju doprinose koje naše institucije mogu dati.

Takođe, sesija o klimatskim akcijama pružila je priliku ne samo da se podsetimo hitnosti delovanja u vezi sa klimatskim promenama, već i potencijala za pridruživanje – ili iniciranje – saradnje. Učesnici su se složili da bi biblioteke, svojim prostorima, programima i davanjem primera, mogle ubrzati promene u ponašanju koje su toliko hitno potrebne.

Health and Biosciences Libraries Section organizovala je i sjajnu sesiju „AI (artificial intelligence) and CS (citizen science): improving health outcomes“.

Profesionalci u bibliotekama primenjuju  i tehnologije veštačke inteligencije (AI) u sistemima otkrivanja kako bi bolje razumeli ponašanje u potrazi za informacijama i poboljšali pronalaženje informacija. Oni razvijaju i koriste aplikacije veštačke inteligencije kako bi unapredili znanje i – poboljšali zdravstvenu zaštitu.

NPSIG – New Professional Special interest group i ove godine je imala odličnu sesiju te su bila organizovana interesantna predavanja i prezentacije na temu muzike i toga kako biblioteke mogu da budu dobra mesta i za razvoj kreativnosti u širem smislu, pa tako i u domenu muzike. Neke biblioteke u svetu nude živi prenos (live stream) određenih radio emisija i muzičkih programa, mnoge imaju već uveliko razvijene i uređene muzičke studije (multimedija studije), sa velikim brojem muzičkih instrumenata, kao i opreme i softvera za snimanje i obradu muzičkih zapisa. Studenti muzike, npr. mogu snimati svoje radove za potrebe audicija i konkursa.

Big Data sekcija organizovala je takođe odličnu sesiju o kreiranju solucija za izazove vezane za korišćenje i deljenje podataka. Podaci menjaju svet u kome živimo. Sveprisutnost podataka ima implikacije na naše pojedinačne korisnike, naše organizacije, razvoj naših zajednica i, sve više, na našu buduću ulogu bibliotekara koji deluju u okruženju brzih promena. Razumevanje i rad sa podacima više nije inovativni strateški pravac ili izbor, već očekivanje.

AVMS sekcija (Audiovisual and Multimedia Section) organizovala je sekciju „Preserving our recorded sound and visual heritage for the future…and beyond!“.

U ovoj sesiji prikazan je rad bibliotekara u očuvanju značajnih, jedinstvenih zbirki audiovizuelne građe. Radovi su podrazumevali filmove u kojima su nacionalne biblioteke iz Španije, Francuske i Švedske prikazale tehnologiju, proces i saradnju neophodnu za očuvanje i predstavljanje audiovizuelne građe svojih biblioteka.

Učešće srpskih bibliotekara na ovogodišnjem kongresu:

  • Narodna biblioteka iz Požarevca osvojila je prvo mesto na muzičkom takmičenju za bibliotekare koje su organizovali New Professionals Special Interest Group.

https://www.youtube.com/watch?v=Dhgye1Qe_Rg&ab_channel=Andr%C3%A9sReinoso

  • Olivera Nastić, iz Biblioteke grada Beograda, kao nova članica sekcije za umetničke biblioteke (Standing Committee of Art Libraries) predstavila je sa koleginicom iz Mađarske istraživanje vezano za muzejske biblioteke u Mađarskoj i Srbiji.
  • Koleginice Suzana Tanasijević i Nada Urošević Dimitrijević iz Jagodine predstavile su svoj projekat u vezi sa digitizacijom crkvenih i manastirskih knjiga;
  • Mirjana Nešić, Andrija Sagić i Nikola Petaković, članovi Audiovisual and Multimedia Section – učestvovali su u sastancima sekcije;
  • Mirjana Nešić i Jelena Vuksanović bile članovi žirija za Music Contest, koji su organizovale u saradnji New Professionals Special Interest Group i Audiovisual and Multimedia Section.

IFLA -a Sekcija za akademske i istraživačke biblioteke (Academic and Research Libraries Section) dobitnik je IFLA-ine nagrade za dinamičku jedinicu i nagradu za uticaj za 2021. Nagradu za dinamiku i uticaj dodeljuje se IFLA -inoj jedinici koja ima „najveći uticaj na globalni rad IFLA-e – angažovanje članova, razvoj snažnog liderstva i identiteta, pružanje visokokvalitetne usluge sa merljivim uticajem i komunikacione aktivnosti unutar IFLA-e i šire ”.

Javnom bibliotekom godine proglašena je Deichman Bjørvika Oslo javna biblioteka.https://deichman.no/in-english

Nova predsednica IFLA, u mandatu 2021-2023. je Barbara Lison (Bremen, Nemačka).

MSc Oja Krinulović, diplomirani bibliotekar savetnik, 
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“

Biblioteka grada Beograda je organizovala  28. jula 2021. godine u Beogradu stručni skup pod nazivom  „Kreiranje inovativnih usluga za promovisanje kulturnog nasleđa u bibliotekama”. 

Skup predstavlja prezentaciju međunarodnog projekta ”Re-designing and Co-creating Innovative Cultural Heritage Services Through Libraries (iTSELF).  Projekat iTSELF  predstavlja saradnju 6 institucija, biblioteka, univerziteta i organizacija iz Letonije, Francuske, Turske, Holandije, Estonije i Srbije.

Veliki broj  biblioteka u Srbiji vrši digitalizaciju kulturnog nasleđa, akcenat se prvenstveno stavlja na staru i retku bibliotečku građu, zavičajne fondove ili neke posebne kolekcije u svojim fondovima.

Što se tiče digitalizovanja nekih drugih tipova nasleđa, npr. nematerijalnog nasleđa, je u Srbiji minimalno, i dešava se isključivo u okviru nekih pojedinačnih projekata.

Ideja ovog kursa je da se bibliotekarima  i stručnjacima za informacije i razvoj servisa koji se odnosi na kulturno nasleđe prikaže razvoj znanja i veština za planiranje, dizajniranje, redizajniranje i zajedničko dizajniranje, primena raѕnih alata, kao i  uvođenje i ocenjivanje servisa u vezi sa kulturnim nasleđem.  Bibliotekari grada Beograda su na skupu predstavili alate kao što su  Lego® SeriousPlay®, agilni okvir SCRUM i KANBAN , poslovni model YOU, sa različitim primerima, kao i  Geokešing, Digitalni bedževi, Escape room, Miro, Spatial Chat. Bibliotekari su takođe  prikazali i specijalni Fejsbuk, Instagram i Tviter nalog  koje je BGB otvorila da bi promovisala kulturno nasleđa iz svojih fondova. Takođe je i prikazan onlajn kurs „Kreiranje inovativnih servisa za promociju kulturnog nasleđa u bibliotekama”, koji od značaja za bibliotekare i druge stručnjake koji se bave čuvanjem i promovisanjem kulturnog nasleđa.

Skup je bio veoma posećen od strane bibliotekara i drugih stručnjaka za kulturnu baštinu, kako iz Beograda, tako i iz unutrašnjosti Srbije (Smederevo, Novi Sad, Užice, Čačak…).