mr Vidić S. Jasmina
Biblioteka „Branko Radičević“ Lebane
Biblioteka „Branko Radičević“ u Lebanu organizovala je 2. novembra 2012. godine veče Instituta za savremenu istoriju iz Beograda i JP „Službeni glasnik” povodom Osmonovembarskih dana kulture u Lebanu, a u okviru projekta Veče zavičajnih stvaraoca, koji je realizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. Službeni glasnik je ovom prilikom organizovao izložbu fotografija Junaštvom u slavu – Srpski vojnik u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Posetiocima Biblioteke „Branko Radičević” u Lebanu priređena je izložba fotografija autora Nemanje Devića, Smiljane Čakarević i Vojina Maletkovića. Višemesečni rad entuzijasta rezultirao je sa preko pet stotina prikupljenih fotografija. Fotografije su prikupljane sa područja Beograda, Kragujevca, Niša, Užica, Valjeva, Smedereva, Čačka, Zaječara, Vranja, Prokuplja. U Lebanu je predstavljeno oko šezdeset fotografija. Prva postavka ove izložbe bila je na Belom dvoru na Dedinju, u Beogradu, a potom u prostorijama Biblioteke u Lebanu.
Izložbu je otvorio prof. dr Momčilo Pavlović, direktor Instituta za savremenu istoriju. Tom prilikom dr Pavlović je istakao da je srpski narod u vremenu Prvog balkanskog rata pokazao visoku svest o patriotizmu.
Fotografije koje su bile izložene javnosti nastale su kao rezultat izbora iz obimnog materijala koji je proistekao istraživanjem muzeja, arhiva i privatnih zbirki širom Srbije. Autori izložbe imali su cilj da prikažu život srpskog vojnika od mobilizacije i odlaska u rat do završetka rata. Na fotografijama je ispisana srpska istorija u periodu Prvog balkanskog rata (1912 – 1913). Izložene fotografije prikazale su dramatične trenutke srpskog vojnika koji pod šajkačom, sa opancima na nogama, nosi najveći teret rata. Na izloženim fotografijama posetioci su mogli da se upoznaju sa rodovima vojske koji nisu bili na prvoj liniji fronta (inžinjeri, telegrafisti, avijatičari), ali su obavljali logističke operacije i stvarali uslove za napredovanje i bolju komunikaciju na bojištu.
Sadržaj fotografija prikazivao je i časove predaha ratnika, retke trenutke kada je vojnik imao vremena da misli sa ratišta skrene na teme koje su deo civilnog života poput čitanja novina, pisanje porodici, obeležavanje vojnih uspeha i verskih praznika, ne zapostavljajući pri tom redovne vojne obaveze kojima je bio potpuno posvećen. Fotografije koje su snimljene prilikom oslobođenja gradova dokumentovale su uspehe srpske vojske jačajući pri tom njihov moral. Srpski vojnik je na fotografijama predstavljen kao oslobodilac svog naroda uz podsećanje da je bio učesnik velikog podviga.
Biblioteka „Branko Radičević” u Lebanu dobila je na poklon nove publikacije Službenog glasnika i time knjižni fond obogatila vrednim naslovima.
U nastavku programa, Biblioteka „Branko Radičević“ u Lebanu je imala prezentaciju projekta „Promocija i popularizacija istorijske nauke u lokalnim sredinama“ koji je podržao Institut za savremenu istoriju Srbije i Centar za promociju nauke Republike Srbije. Brojnim posetiocima Biblioteke obratio se direktor Instituta za savremenu istoriju Srbije, prof. dr Momčilo Pavlović predstavljajući rad, aktivnosti, područje istraživanja i naučni značaj Instituta. Biblioteka je dobila na poklon oko sto vrednih publikacija Instituta za savremenu istoriju. Direktor Biblioteke Jasmina Tošić i prof. dr Momčilo Pavlović potpisali su protokol o naučno-kulturnoj saradnji i sačinili sporazum o daljim aktivnostima. Prof. dr Momčilo Pavlović, direktor Instituta za savremenu istoriju rođen je u selu Štulac, opština Lebane. Kao istaknuti naučni radnik iza koga stoje vredne publikacije iz oblasti istorije, a ujedno i zavičajni stvaralac, poklonio je Biblioteci neke od svojih knjiga. Zavičajni fond Biblioteke, obogaćen stvaralaštvom dr Pavlovića, sada je dostupan svim ljubiteljima istorije među kojima su naučni radnici iz Lebana, prosvetni radnici kao i učenici osnovnih i srednjih škola na teritoriji opštine Lebane.
U okviru projekta koji je imao za cilj popularizaciju i promociju istorije kao nauke, Institut za savremenu istoriju Srbije i Centar za promociju nauke Republike Srbije, 2. novembra 2012. godine održali su i predavanje na temu „Balkanski ratovi – sto godina kasnije“. Na ovu temu, publici se obratio prof. dr Momčilo Pavlović rečima „Obeležava se sto godina od početka prvog balkanskog rata i ovo je zgodna prilika da Srbi promisle svoju istoriju i da konstatuju gde su posle sto godina”.
MSc Oja Krinulović, diplomirani bibliotekar savetnik,
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Beograd
Devetnaesti stručno-naučni skup „Biblionet“ održan je u Pirotu, od 18. do 20.septembra 2025. godine, u organizaciji Zajednice matičnih biblioteka Srbije. Tema skupa je bila – Otključavanje snage reči: promocija knjige i čitanja u bibliotekama. Domaćini su bili Narodne biblioteke Pirot i Grad Pirot. Ovogodišnje stručno-naučni skup je po prvi put organizovan u Pirotu, što je za grad predstavljalo veliku čast, ali i odgovornost.
Svečano otvaranje održano je u Velikoj sali Narodne biblioteke Pirot, u prisustvu bibliotekara iz cele Srbije, kao i gostiju iz inostranstva. Prisutnima se obratio gradonačelnik Pirota, mr Vladan Vasić, koji je istakao značaj biblioteka i bibliotekara u savremenom društvu, naglasivši da knjiga i čitanje moraju zadržati svoje mesto i u vremenu dominacije digitalnih medija i savremenih oblika zabave. On je ukazao da biblioteke imaju važnu ulogu u očuvanju kulturnih vrednosti i obrazovanju građana.
Predsednica Zajednice matičnih biblioteka Srbije, Jasmina Ninkov, istakla je da je osnovni cilj skupa razmena iskustava i znanja među bibliotekarima, kao i zajedničko promišljanje o načinima promocije čitanja u savremenom društvu. Ona je naglasila da čitanje predstavlja jednu od najvažnijih veština današnjice i da biblioteke imaju značajnu ulogu u njegovom očuvanju i razvoju.
Direktorka Narodne biblioteke Pirot, Bojana Ćirić, naglasila je da je biti domaćin „Biblioneta“ veliko priznanje za biblioteku i grad Pirot. Ona je istakla da je Pirot ugostio oko 150 bibliotekara iz Srbije, kao i goste iz Kenije i Rumunije, što skupu daje međunarodni karakter i poseban značaj.
Na svečanom otvaranju uručena je i nagrada „Đura Daničić“, koja se dodeljuje za izuzetan doprinos razvoju bibliotečko-informacione delatnosti. Ovogodišnji dobitnik nagrade bio je Radivoje Doderović iz Biblioteke Matice srpske, koji je u svom obraćanju istakao da za njega ovo priznanje ima veliki lični i profesionalni značaj.
Svečani program upotpunjen je muzičkim nastupom hora Doma kulture sa solistkinjom Verom Golubović.
Sama tema ovog skupa „Otključavanje snage reči: promocija knjige i čitanja u bibliotekama“, govori o pitanjima čitanja i uloge biblioteka u savremenom društvu. Tokom skupa razmatrane su društvene, kulturne i lične koristi čitanja, kao i stanje čitalačkih navika u savremenom svetu.
Posebna pažnja posvećena je izazovima sa kojima se čitanje danas suočava, kao što su ubrzan način života, uticaj digitalnih medija, i sve manje vremena koje ljudi posvećuju knjizi. Istovremeno, razmatrane su i mogućnosti koje savremene tehnologije pružaju za promociju čitanja, veću dostupnost knjiga i razvoj novih bibliotečkih usluga.
Skup je pružio prostor za razmenu ideja i iskustava o tome kako biblioteke mogu imati aktivnu ulogu u razvoju čitalačkih navika i na koji način mogu zainteresovati decu, mlade i odrasle da se okrenu knjizi. Posebno su istaknuti primeri dobrih praksi, inovativni programi i aktivnosti koje biblioteke realizuju u saradnji sa školama, kulturnim ustanovama i medijima.
U radu konferencije učestvovali su brojni predavači i stručnjaci iz bibliotečko-informacione delatnosti. Izdvojila bih predavače sa predavanjem po pozivu, a to su Ivan Umeljić iz Centra za promociju nauke (Naučna kultura, poverenje inaučno izdavaštvo), Stevan Subić, strip crtač, Nemanja Baćković, Politikin zabavnik (Stripičitanje), Claudia Șerbănuță iz Rumunije (Selective Reading: FromCensored CollectionstoWikipedia and AI Recommendations-How Libraries Support AccesstoandCreation of Knowledge (onlajn)), Nyakundi James Nyambane iz Kenije (Unlocking Potential: KEY school librariesprojects and its Impact to communities (onlajn)), kao i drugi predstavnici iz sveta bibliotekarstva. Raznovrsnost učesnika doprinela je bogatstvu tema i različitim pristupima pitanju čitanja i uloge biblioteka.
„Biblionet“ u Pirotu se pokazao kao važan stručni skup koji je povezao teoriju i praksu, i koji je otvorio prostor za razgovor o budućnosti čitanja i biblioteka. Konferencija je potvrdila da biblioteke i dalje imaju značajnu ulogu u društvu kao mesta znanja, kulture i obrazovanja, kao i da mogu uspešno da odgovore na izazove savremenog vremena.
Bibliotekari su osim stručnih radova i mnoštvo novih informacija, mogli i da upoznaju grad Pirot, poseta Muzej Ponišavlja, obiđu tvrđavu Kale i odgledaju izuzetnu monodramu „Iskra“ koja se izvodila na samoj tvrđavi. Takođe, domaćini su svoje goste poslednjeg dana odveli u posetu Manastiru Sukovo, a u povratku su posetili Festival sira, kačkavalja i ćilima.
Ovogodišnji „Biblionet“ ostavio je snažan utisak kao dobro organizovan, sadržajno bogat i značajan skup, koji je doprineo jačanju profesionalnih veza među bibliotekarima i daljem razvoju bibliotekarske delatnosti u Srbiji, dok se Pirot pokazao kao dostojan domaćin ovako važnog stručnog događaja.
MSc Oja Krinulović, diplomirani bibliotekar savetnik
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“
Bibliotekarsko društvo Srbije tradicionalno svake godine, polovinom decembra, na Dan bibliotekara, organizuje međunarodnu konferenciju u različitim gradovima Srbije, pri čemu je domaćin jedna od biblioteka iz grada domaćina. Za 2025. godinu domaćin konferencije bila je Gradska biblioteka u Subotici. Dvadeset druga godišnja konferencija Bibliotekarskog društva Srbije održana je pod nazivom „Biblioteke u društvu brzih promena“.
Konferencija je trajala tri dana, a glavna mesta dešavanja bili su Gradska kuća u Subotici i Gradska biblioteka. Okupila je bibliotekare i stručnjake iz oblasti kulture, obrazovanja i informacionih nauka iz zemlje i inostranstva, sa ciljem razmene iskustava i preispitivanja uloge biblioteka u savremenom društvu. Program je obuhvatao plenarna predavanja, tematske sesije, panel-diskusije, radionice i poster-sesije, sa posebnim fokusom na digitalnu transformaciju biblioteka, primenu veštačke inteligencije, inovativne obrazovne prakse, kao i društvenu i kulturnu ulogu biblioteka u uslovima ubrzanih društvenih promena. Posebna pažnja posvećena je pitanjima medijske i informacione pismenosti, mentalnog zdravlja, osnaživanja mladih i jačanja lokalnih zajednica kroz bibliotekarsku delatnost. Na konferenciji su učestvovali istaknuti predavači iz Srbije, regiona i Evrope, među kojima su bili predstavnici nacionalnih i univerzitetskih biblioteka, akademskih institucija i kulturnih centara.
Na svečanom otvaranju događaja pozdravne reči uputili su predstavnici Grada Subotice i Ester Berenji, direktorka Gradske biblioteke u Subotici. Svečanu skupštinu BDS i konferenciju BDS 2025 zvanično su otvorile predsednica BDS Jelena Glišović i potpredsednica Mirjana Nešić. Najsvečaniji deo dana bila je ceremonija dodele Godišnjih nagrada BDS-a za 2025. godinu:
- Goran Trailović (Nagrada „Zapis“)
- dr Elizabeta Georgiev (Nagrada „Stojan Novaković“)
- Jasna Brkić (Nagrada za najboljeg bibliotekara)
Tokom tri dana konferencije predstavljena su inspirativna plenarna predavanja po pozivu: Dimitris Sudias (Univerzitet u Kaselu) – Zajedništvo u doba solucionizma: uloga biblioteka; Ertugrul Čimen (MEF Üniversitesi, Istanbul) – Biblioteke kao agenti transformacije u svetu koji se brzo menja; Juha Maninen (Udruženje biblioteka Finske) – Biblioteke – graditelji zajednice kritičke pismenosti i aktivnog građanstva. Sva tri plenarna izlaganja imala su za cilj da istaknu najnovije tokove u struci i savremene koncepte razvoja biblioteka.
Posebnu pažnju privuklo je izlaganje Judit Gerenčer, predsednice Bibliotekarskog društva Mađarske, o pripremi bibliotekara za budućnost vođenu veštačkom inteligencijom (AI). Plenarno izlaganje o Nacionalnoj biblioteci Belorusije, pod naslovom Društvene i kulturne aktivnosti Nacionalne biblioteke Belorusije kao faktor uticaja na društvo, održao je generalni direktor ove institucije, prof. dr Vadim Gigin, na srpskom jeziku. Tom prilikom potpisan je i Sporazum o saradnji između Narodne biblioteke Srbije (Jasmina Ninkov) i Nacionalne biblioteke Belorusije (Vadim Gigin).
Izlaganja radova bibliotekara održana su u Gradskoj biblioteci Subotica i bila su posvećena transformaciji biblioteka kroz prostorne, sociokulturne i digitalne promene, kroz sesije, panel-diskusije i radionice. U Novoj čitaonici Gradske biblioteke u Subotici otvorena je poster-sesija, predstavljeni su članovi žirija za izbor najboljeg postera, kao i kriterijumi za ocenjivanje i bodovanje poster-prezentacija.
Tokom konferencije predstavljeno je približno 60 izlaganja, panela i interaktivnih sesija, uz obezbeđen simultani prevod tokom celokupnog programa. Konferencija je bila ispunjena kvalitetnim predavanjima, sadržajnim diskusijama i interaktivnim formatima rada koji su na sveobuhvatan način osvetlili savremenu ulogu biblioteka u društvu. Na ovaj način su bibliotekari pokazali da biblioteke imaju sve značajniju ulogu u savremenom društvu kao prostori znanja, dijaloga i društvenog povezivanja. Kroz razmenu iskustava, savremene teme i međunarodnu saradnju, istaknut je njihov potencijal da budu nosioci pozitivnih promena i aktivni učesnici u procesima društvene, kulturne i digitalne transformacije.