Mr Radmila Dabanović,
Biblioteka pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu

Jedanaesti okrugli sto Društva bibliotekara pravnih i srodnih biblioteka Jugoistočne Erope održan je od 12. do 14. juna 2015. godine. Na konferenciji su bili prisutni članovi Društva iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hravatske, i Slovenije.

Centralni događaj ovogodišnjeg Okruglog stola je bila promocija Zbornika radova objavljenog povodom 10 godina održavanja Okruglog stola Društva bibliotekara pravnih i srodnih biblioteka Jugoistočne Evrope u Neumu. U nastavku fokus je bio na novostima u radu biblioteka iz kojih su došli prisutni bibliotekari i na predstojećoj konferenciji Društva koja će se 23. i 24. septembra održatu u Ljubljani (Slovenija). Tokom Okruglog stola Tatjana Brzulović Stanisavljević načelnica Sektora za nabavku i obradu bibliotečkog materijala održala je prezentaciju „Digitalizacija kulturne i naučne baštine kroz prizmu autorskih prava“. Drugog dana održana je i redovna godišnja Skupština Društva. Na njoj je razmatran Izveštaj o radu, usvojen Plan rada za ovu godinu, razmatrane i usvojene izmene Statuta Društva i izabrani novi članovi Društva. Sem toga, govorilo se o nastavku rada na priručniku Pravno bibliotekarstvo: teorija, praksa i temeljni principi koji je namenjen bibliotekarima pravnih i srodnih biblioteka , kao i o nastavku saradnje Društva i Fondacije „ Kemal Bakaršić“.

Zbornik radova Društva bibliotekara pravnih i srodnih biblioteka Jugoistočne Evrope, koji je zatim svečano predstavljen, objaviljen je u Beogradu početkom juna ove godine. Njegovo objavljivanje je finansirala beogradska izdavačka kuća Intermeks. U Zborniku su sabrani radovi izloženi na proteklih deset Okruglih stolova u Neumu održanih u okviru međunarodnog naučnog savetovanja: „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“. Zbornik sadrži predgovor predsednice Društva Edite Bačić i jedanaest radova. Predgovor je njeno izlaganje: SEALL: prvih 10 garancija narednih 10 sa 13. savetovanja „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“ održanog u Neumu od 19. do 21. juna 2014. U prvom radu pod naslovom : „Uloga i kompetencije bibliotekara u pravnim i srodnim bibliotekama“ Maja Kaljanac i Saša Madacki su predstavili ovaj dokument Društva čiji nastanak je iniciran na okruglom stolu 2011, razmatran i revidiran na istom skupu 2012. da bi bio usvojen na sastanku u Beogradu 26. 10. 2012. godine. Autori su bili i predlagači ovog dokumenta. Inspiracija im je bio dokument Američke asocijacije pravnih boblioteka (AALL). Dokument celovito razmatra specifičnu ulogu bibliotekara pravnih i srodnih biblioteka i njihove kompetencije u vremenu globalizacije i stalnog razvoja informacionog okruženja. Uloga se sagledava kroz doprinos koji daju ustanovi u kojoj su, kao i svojim korisnicima u vezi sa vrednovanjem informacija, upravljanjem informacijama, njihovim pretraživanjem i obukom korisnika za ovladavanje ovim veštinama. Kompetencije se preciziraju počevši od stručnih kvalifikacija, stručnih kompetencija i ličnih kompetencija. Na kraju je dat detaljan opis poslova i zadataka bibliotekara u pravnim i srodnim bibliotekama. Zbog svoje celovitosti, preciznosti, i aktuelnosti dokument Društva „Uloga i kompetencije bibliotekara u pravnim i srodnim bibliotekama“ može da bude pouzdana i dobrodošla pomoć pri radu bibliotekara pravnih i sličnih biblioteka. Kao što su autori na početku naglasili „Dokument je koncipiran višenamjenski, da može poslužiti poslodavcima u matičnoj instituciji, samom Društvu, ali i korisničkoj zajednici, ali i da se uloga i doprinos bibliotekara u pravnim i srodnim bibliotekama približi i široj javnosti“.

U Zborniku se nalaze i sledeći radovi: Marija Gordić, Gora Petrović, Vesna Abadić
„Od kriptografije do metapodataka“; Blanka Salatić „Profesija knjižničar – komparativni pregled zakonodavstva zemalja regije s osvrtom na fakultetske knjižnice“; dr Svetlana Mirčov „Biblioteka Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu“; Dragutin Nemec “Elektronička građa, autorsko pravo i knjižnica Pravnog fakulteta u Zagrebu“; Dragutin Nemec “ Reforma curriculum i knjižnica Pravnog fakulteta u Zagrebu“; Dragutin Nemec “Siročad koju na treba štititi: digitalizacija neidentificiranih autorskih dela“; Blanka Salatić „Mrežna stranica fakultetske knjižice“; Vesna Stojanović „Budućnost visokoškolskih biblioteka“; Ljiljanka Šunje „Međubibliotečka suradnja bibliotekara pravnih i srodnih bibliotekara Jugoistočne Europe“ i Dragutin Nemec „Prilagodba knjižnice Pravnog fakulteta u Zagrebu uslovima recesije.“ Naslovi nabrojanih radova najbolje pokazuju aktuelnost i značaj tema koje su u proteklih 10 godima razmatrane na Okruglom stolu u Neumu.

U radnom delu Okruglog stola prisutni su izneli i novosti iz svojih biblioteka. Korisno je bilo iskustvo biblitekara iz Hravatske gde je, u okviru akreditacije fakulteta, na nov način pristupljeno kontroli rada biblioteke. Najvažniji je bio segment nabavne politike i raspolaganje budžetom biblioteke. Ključno je bilo, da li biblioteka ima utvrđeni budžet, dugoročnu strategiju nabavke i plan trošenja i da li se praksa transparentno odvija u skladu sa tim. Budući da pojedine hrvatske pravne biblioteke nemaju sve ove dokumente, kolege koje rade u bibliotekama gde postoji ta praksa izneli su svoja rešenja koja bi im mogala pomoći pri regulisanju ove osetljive oblasti.

Predstojeći skup Društva pod naslovom .“ Srečanje pravnih in sorodnih knjižnic jugovzhodne Evrope (SEALL)“ koji će se održati na Pravnom fakultetu u Ljubljani 23. i 24. septembra ove godine najavila je sekretar društva Violeta Botaco, glavni organizator skupa. Kao i već održana radionica u Splitu i ovaj skup je, s jedne strane, deo i godišnje konferncije nacionalnog bibliotečkog udruženja a, s druge strane , direktno podržan od najznačajnijeg bibliotečkog uruženja IFLA.
Drugog dana održana je i redovna godišnja Skupština Društva. Na njoj je razmatran izveštaj o radu, usvojen plan rada za ovu godinu, razmatrane i usvojene izmena Statuta Društva i izabrani novi članovi Društva. Sem toga, govorilo se o nastavku rada na pomenutom priručniku za bibliotekare u pravnim i srodnim bibliotekama, kao mogućim vidovima saradnje Društva i Fondacije „Kemal Bakaršić“.

U Izveštaju o radu predsednica Društva Edita Bačić je, sa zadovoljstvom, podsetila na to da je objavljen Zbornik radova Društva povodom 10 godina Okruglog stola u Neumu, da je održana i radionica Društva u Splitu i da su članovi Drušva, već tradicionalno, aktivno učestovali na Međunarodnom susretu bibliotekara slavista u Sarajevu. Radionica u Splitu: „Open Access to Legal Knowledge – Workshop for Law Librarians in South East European Region, je održana 16. oktobra 2014. Proistekla je iz rada u IALL udruženju ( International Association of Law Libraries) čiji smo članovi od 2012. godine. Učešće članova na 11.ICSL-Međunarodnom susretu bibliotekara slavista održanom od 24. do 26. aprila odvijalo se u okviru uspostavljene saradnje sa Fondacijom „Kemal Bakaršić“. Tema ovogodišnjeg skupa bila je: „Bibliotekarstvo i intelektualne slobode“.

Konstatovano je da razlog zbog kojeg nije završen planirani priručnik za bibliotekare u pravnim i srodnim bibliotekama, je prestanak rada u biblioteci oba urednika, Maje Kaljanac i Saše Madackog. Dogovoreno je da se dosadašnji ureništvo pojača sa tri nova člana (Svetlanom Mirčov, Goranom Petrovićem i Blankom Salatić) i da se do kraja godine pripreme radovi za ovaj priručnik.

Edita Bačić je predložila Plan rada za Drušva narednu godinu. Okosnica je ponovo Okrugli sto u Neumu, sastanak bibliotekara slavista u Sarajevu i najavljeni sustret u Ljubljani.

Najviše vremena posvećeno je razmatranju i usvajanju izmena Statuta Udruženja radi usklađivanja sa izmenama hrvatskog Zakona o udrugama. Kao što je poznato, nakon neformalnog zajedničkog rada započetog 2003. godine u Mariboru , Drušvo bibliotekara pravnih i srodnih biblioteka Jugoistočne Erope osnovano je u Beogradu 2008. ali je registrovano u Splitu početkom 2009. godine tako da se njegov Statut morao uskladiti sa izmenama hrvatskog Zakona o udrugama.
Tokom Skupštine u Društvo su primljena su i tri nova člana.

Aleksandra Popović, informator savetnik
Načelnik Sektora za naučne informacije u razvoj Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“

„Informaciona pismenost za bibliotekare: komercijalni i nekomercijalni elektronski izvori informacija“

Sažetak:

Održano je tokom 2014. godine 14 radionica za vojne, visokoškolske, institutske bibliotekare, zaposlene u Univerzitetskoj biblioteci i bibliotekare javnih biblioteka (224 polaznika). Dva kursa su održana u Univerzitetskoj biblioteci „Nikola Tesla“ u Nišu u njihovom računskom centru. Tema programa su bili elektronski izvori informacija u slobodnom pristupu (digitalni repozitorijumi, baze podataka do nivoa sažetka ili punog teksta, elektronski časopisi, elektronske knjige) i komercijalni izvori informacija (e-časopisi i e-knjige dostupni putem Konzorcijuma biblioteka Srbije za objedinjenu nabavku (KoBSON)). Kurs je vodilo 5 bibliotekara iz Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Odeljenja za naučne informacije i edukaciju: (Aleksandra Popović, načelnik Sektora za naučne informacije i razvoj i rukovodilac Odeljenja za naučne informacije i edukaciju, informator savetnik; dr Dragana Stolić, informator savetnik; mr Sanja Antonić, informator savetnik; MA Oja Krinulović, viši diplomirani informator i Dejana Kavaja Stanišić, viši diplomirani informator).

Sadržaj kursa:

  1. Osnovne i napredne tehnike pretraživanja, logički (Bulovi) operatori
  2. Komercijalni i nekomercijalni elektronski izvori informacija
  3. Principi Pokreta za otvoreni pristup OA (Open Access)
  4. Elektronske teze u slobodnom pristupu (PHAIDRA, DART, NDLTD)
  5. Digitalni repozitorijumi
  6. Nekomercijalni časopisi na vebu (DOAJ, DOI Srbija)
  7. Komercijalni časopisi dostupni putem KoBSON-a (Konzorcijum biblioteka Srbije za objedinjenu nabavku)
  8. Interaktivan rad u ScienceDirect-u i JSTOR-u (e-časopisi sa kompletnim člancima)
  9. Čitanje 2.0 i nove tendencije čitanja elektronskih izdanja
  10. Direktorijum knjiga u slobodnom pristupu, digitalna biblioteka
  11. KoBSON i elektronske knjige sa interaktivnim radom u servisu eBRARY

Radionice su se realizovale kroz interaktivni rad pretraživanja različitih elektronskih izvora informacija, razmenu znanja i veština u pretraživanjima, diskusije.

Kroz Gugl anketu su se ocenjivale i vrednovale pojedine teme, kao i sam kurs. Nešto manje od pola učesnika ankete (221 polaznik je popunio anketu) su čuli 60-100% novih informacija na kursu. Samo četvrtina polaznika je čula 10-30% novih informacija. Dve trećine polaznika je ocenilo kurs najvišom ocenom i reklo da će im nove informacije izuzetno pomoći u daljem radu. Teme su bile veoma zanimljive i polaznici su različite sadržaje okarakterisali kao najvažnije za njih (e-knjige, e-čitači, otvoreni pristup, repozitorijumi, altmetrija itd.)

Istakla bih dobru saradnju i obaveštenost među bibliotekama i zaposlenima u bibliotečko-informacionoj delatnosti. Sedište Zajednice biblioteka univerziteta u Srbiji je u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“. Biblioteka od 2002. godine organizuje kurseve – radionice na različite teme za mrežu visokoškolskih bibliotekara. Ti kursevi su bili uvek izuzetno posećeni iako nisu bili akreditovani ni od jedne zvanične ustanove.

Predlog za još bolju saradnju među bibliotekama bi bio da se napravi zajednički portal sa svim akreditovanim kursevima za tekuću godinu.

Univerzitetska biblioteka je konkurisala za 4 akreditaciona kursa za 2015. godinu i oni su odobreni su krajem 2014. godine. Nadamo se da ćemo tokom 2015. godine ostvariti još bolju saradnju sa kolegama iz mreže visokoškolskih, institutskih biblioteka, kao i drugih biblioteka.

MSc Oja Krinulović,
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Beograd

Bibliografije predstavljaju deo bibliografske nauke, i u svojoj raznovrsnosti čine značajnu vezu u proučavanju duhovne baštine jednog naroda. Bibliografije su korisne i neophodne svakoj naučnoj disciplini. Stručne bibliografije, pored toga što predstavljaju neophodno polazište za svaki naučni rad, sastavni deo su i nastavnih programa. Bibliografije predstavljaju osnovu za mnogobrojne naučne analize.

Bibliografija Anala Filološkog fakulteta predstavlja magastarski rad Vere Petrović, odbranjen 2007. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Svaku značajnu bibliografiju čini sadržaj, a sadržaj Anala filološkog fakulteta je od velikog značaja za nauku. To je biografija, zatim bibliografija profesora Filološkog fakulteta u Beogradu i drugih značajnih ličnosti, jezički i književni prilozi (književna istorija, književna kritika, poetika, retorika, nekrolozi, prevodi, stilistika, metodika, semantika, semiotika, sintaksa, fonetika, morfologija…)

Ova Bibliografija predstavlja jedan od doprinosa svim naučnim disciplinama koje se proučavaju na Filološkom fakultetu u Beogradu u periodu od 1961. godine do 2000. godine. Filološki fakultet je izdavač časopisa Anali Filološkog fakulteta. U Bibliografiji je obuhvaćeno 20 tomova. U Digitalnom repozitorijumu Narodne biblioteke Srbije se nalaze elektronske verzije za 2009, 2010, 2011 i 2012. godinu. U uvodnom delu magistarskog rada obuhvaćeni su podacu o časopisu, takođe su i analizirani radovi koji su objavljeni u svih 20 tomova.

Bibliografija sadrži 887 bibliografskih jedinica od kojih su 437 lične bibliografije, 24 su teme iz obrazovanja, 6 iz umetnosti, 35 iz filologije, 23 iz književnosti i književne teorije koje sublimiraju teorijska i druga dostignuća filoloških nauka u drugoj polovini 20. veka.

Časopis Anali sadrži 8 tematskih celina u 9 volumena:
• 4. i 5. volumen (1964 i 1965) je posvećen Vukovom zborniku I i II
• 6.volumen (1966) je posvećen Peri Slijepčeviću
• 7. volumen (1967) je posvećen Petru Kolendiću
• 8. volumen (1968)je posvećen Miodragu Ibrovcu
• 10. volumen (1970) je posvećen Fehimu Bajraktareviću
• 12. volumen (1976) je posvećen Dragoljubu Pavloviću
• 19. volumen (1988) je posvećen Miljanu Mojaševiću
• 20. volumen (2000) je posvećen Nikoli Banaševiću

Bibliografija Anali Filološkog fakulteta je urađena po viđenju, građa je raspoređena po autorima azbučnim redom. Sadrži 887 bibliografskih jedinica, koje su numerisane arapskim brojevima.
Odrednica je pisana ćiriličnim pismom. Prva reč je pisana verzalom, bezobzira da li je prva reč naslov ili prezime autora. Tekstovi koji su potpisani inicijalima su razrešeni, tako što je u uglastim zagradama navedeno ime i prezime autora. Kada je reč o stranim autorima urađena je transliteracija, sa time da je u uglastim zagradama navedeno ime i prezime u originalu. Radovi koji imaju više od 3 autora se vode na naslov, dok su u imenskom registru navedeni svi autori.
Podaci u bibliografskoj jedinici su navedeni po ISBD(CR) standardu: naslov, podnaslov, autor, podatak o časopisu, volumen, ISSN broj časopisa, godina, broj strana.
U okviru napomene se nalazi podatak o rezimeu, predmetna odrednica i UDK –a broj.

Značajno je da Bibliografija sadrži 6 registara:

  • Registar glavnih i odgovornih urednika časopisa
  • Registar članova uređivačkog odbora
  • Imenski registar
  • Registar naslova
  • Predmetni registar
  • UDK-a registar (univerzalna decimalna klasifikacija)

Imenski registar i registar naslova je sređen po azbučnom redu. Kod oba registra uz svako ime, tj. naslov naveden je broj bibliografskih jedinica.

Predmetni registar čine: opšte, lične, geografske i vremenske odrednice.

Predmetnice su azbučno složene, sa brojevima bibliografskih jedinica. Lične predmetnice sadrže podatak o godini smešten u zagradi.

UDK – a (univerzalna decimalna klasifikacija) registar čini raspored indeksa od 0 do 9. Uz svaki UDK-a broj stoji naziv naučne grupe na koju se odnosi bibliografska jedinica.

Tehnološki razvoj je doprineo većoj dostupnosti informacija. Elektronsko pretraživanje kako informacija tako i bibliografije doprinosi razvoju bibliotekarstva, bibliografske nauke i naučnog znanja uopšte.
Motiv magistra Vere C. Petrović je da ovom bibliografijom predstavi život i rad značajnih ličnosti u oblasti jezika i književnosti kako domaće tako i strane, kao i jezičkih i književnih nauka. Tako da će ova bibliografija biti od velike koristi za naučnike i studente koji se bave ovom oblašću.
Ključne reči: Anali; Bibliografija; Biografija; Filološki fakultet.

Literatura
1. Petrović, Vera. Bibliografija Anala Filološkog fakulteta, Magistarska teza, Filološki fakultet, 2007
2. Vraneš, Aleksandra. Osnovi bibliografije. Narodna biblioteka Srbije, 2001
3. Anali filološkog fakulteta = Annales de la Faculte de philologie (Belgrade). Beograd: Filološki fakultet, 1961-2000
4. Vučenov, Dimitrije. Uvodna reč, Anala Filološkog fakulteta, 1966: 11-12

mr Ana Golubović, diplomirani bibliotekar savetnik
Biblioteka slavistike Filološki fakultet BU

Mir bibliografii (Svet bibliografije)

Mir bibliografii (ISSN 1560-7968) stručni je časopis koji objavljuje izdavačka kuća Libereя-Bibinform iz Moskve. U podnaslovu časopisa specifikovano je da je to naučno-praktični i kultirno-prosvetni žurnal. Prvi broj je objavljen 1998. godine. Stalne rubrike su: Rad u bibliotekama; Bibliotekarstvo; Istorija rada u bibliotekama; Opšta pitanja.
U časopisu se objavljuju mišljenja stručnjaka i specijalista o savremenim problemima bibliografije i struke; o bibliografijama u tradicionalmom smislu i novim, elektronskim resursima; pružaju se odgovori na metodološka pitanja; obrazovanja stručnog kadra; o radu sa uvećanim obimom objavljene literature. Časopis donosi informacije o objavljenim publikacijama u inostranstvu.

Naučno-tehničeskaя informaciя (Naučno-tehnička informacija)

Časopis Naučno-tehničeskaя informaciя (ISSN 0547-0027) izdanje je Ruske akademije nauka, Sveruskog instituta za naučne i tehničke informacije (VINITI), koji izlazi jednom mesečno od 1961. godine, u dve serije. Prva nosi naziv Organizaciя i metodika informacionnoй rabotы (Organizacija i metodika rada sa informacijama). U njoj je predstavljen rad raznih ruskih i inostranih ustanova i organizacija koje se bave praktičnim radom sa informacijama. Obrađuju se teme o strukturama referentnih zbirki, o problemima informatizacije u Rusiji, teme vezane za tržište informacija i marketing, analizu obrade informacija, obuku kadra, tehnička pitanja.
Druga serija se objavljuje pod nazivom Informacionnыe processы i sistemы (Informacioni procesi i sistemi), gde su članci vezani za informatičku terminologiju, pretraživanje, informatičke jezike. Časopis je okrenut problemima nastanka sistema za pretraživanje informacija, automatske obrade teksta, bibliografskih baza podataka.

Bibliografiя (Bibliografija)

Bibliografiя (ISSN 0869-6020) nastavak je naučnog i stručnog časopisa Sovetskaя bibliografiя, koji je izlazio od 1929. do 1992. godine u Moskvi, u izdanju kuće Vsesoюznaя knižnaя palata. Studije su bile posvećeni praktičnim pitanjima bibliotekarstva, a objavljivani su i prakzi beletristike, intervjui sa poznatim ličnostima iz oblasti kulture, književnosti i umetnosti, kao i bibliografije.
Danas časopis ima stalne rubrike: Rad u bibliotekama; Bibliotekarstvo; Bibliografija; Bibliografija kao nauka. Teme koje se obrađuju su vezane za istoriju, teoriju, metodologiju i organizaciju bibliografije. Čitalačkoj publici se predstavljaja bibliografska delatnost biblioteka i aktivnosti bibliografa – profesionalaca i amatera. Predstavljaju se i ranije nedostupne, emigrantske teme vezane za nasleđe nauke i kulture. Objavljuju se bibliografije posvećene raznovrsnim književnim žanrovima. U časopisu se promovišu znanja iz oblasti bibliografije, veštine i sposobnosti vezane za rad sa katalozima, bibliografskim pomagalima, instrumentima. Namenjen je zaposlenim u bibliotekama, knjižarama, zaposlenim u izdavaštvu, knjižarama, informativnim agencijama, nastavnicima, učenicima i svim ljubiteljima kulture knjige.

Diapazon (Dijapazon)

Časopis Diapazon (ISSN 0132-1390), u čijem podnaslovu stoji vestnik inostrannoй literaturы (vesnik o inostranim književnostima), tematski je vezan za oblast inostranih književnosti. Izlazi u Moskvi četiri puta godišnje, od 1961. godine. Svi kritički prikazi sadrže i biografske i bibliografske odeljke.

Biblioteka

Časopis Biblioteka (ISSN 0869-4915) nosi podnaslov massovый professionalьnый illюstrirovannый žurnal i najstariji je stručni časopis za bibliotekarstvo na ruskom jeziku, koji izlazi od 1923. godine u Moskvi. Njegove stalne rubrike su: Rad u bibliotekama; Bibliografija kao nauka; Istorija rada u bibliotekama; Opšta pitanja rada u bibliotekama. Časopis je u periodu od 1946. do 1992. nosio naziv Bibliotekarь (Bibliotekar).
U njemu se brađuju pitanja specifičnosti različitih tipova biblioteka, problemi sociologije čitanja, rada sa fondovima, obuke i stručnog usavršavanja bibliotečkih radnika, uvođenje novih tehnologija. Tekstovi koji se objavljuju donose materijale o istoriji i teoriji bibliotekarstva.

Bibliotekovedenie (Bibliotekarstvo)

Bibliotekovedenie (ISSN 0869-608H) stručni je časopis koji objavljuje Ruska nacionalna biblioteka u Mosvi od 1952. godine, u šest brojeva godišnje. Tekstovi objavljeni u njemu su posvećeni bibliotečkoj i knjižarskoj delatnosti u domenu informacione kulture. Časopis objavljuje materijale vezane za sve aspekte teorije i prakse bibliotekarstva, istoriju, aktuelne probleme biblioteka i nauke o knjizi, pitanja obuke i poboljšanja stručnih veština, materijale vezane za istraživanja i debate. Publikacija pruža analizu podataka iz prakse domaćih i inostranih biblioteka, kao i recenzije knjiga i sadržaj odbranjenih magistarskih i doktorskih teza vezanih za struku.

Naučnыe i tehničeskie biblioteki (Naučne i tehničke biblioteke)

Naučnыe i tehničeskie biblioteki (ISSN 0130-9765) mesečnik su koji od 1961. godine objavljuju Ministarstvo obrazovanja i nauke Ruske Federacije i Državna javna naučno-tehnička biblioteka u Moskvi. U njemu su obrađene teme iz istorije, metodologije rada i poslovanja u bibliotekama, ukazujući na aktelne probleme informacionog društva i bibliotečke struke, državnu politiku u oblasti bibliotekarstva i referentnih i informacionih usluga, organizaciju i očuvanje bibliotečkih fondova, stvaranje bibliotečkih kataloga i sistema za pretraživanje, uvođenje novih informacionih tehnologija u bibliotekama.

Meždunarodnый forum po informacii (Međunarodni forum za informacije)

Časopis Meždunarodnый forum po informacii (ISSN 0203-6460) takođe je izdanje Ruske akademije nauka, Sveruskog instituta za naučne i tehničke informacije (VINITI), koji se objavljuje od 1975. godine. Osnovni cilj je bio pokretanje dijaloga o važnim pitanjima teorije i prakse informacija. Glavne teme obrađene u časopisu su: politika informisanja, naučna komunikacija, razvoj i održavanje baza podataka, bibliometrija, vrednost informacija. Časopis objavljuje originalne stručne i tekstove u prevedu, prikaze kongresa i koferencija, knjiga i kratke izveštaje.

Izvor:
http://lib.volsu.ru/site/NBO/magazine.html